Današnje starije generacije imaju bolje pamćenje od svojih roditelja

Starije osobe sve dulje zadržavaju dobro pamćenje | Napredak u obrazovanju, životnim uvjetima i zdravstvenoj skrbi tijekom ranijih životnih razdoblja usporava slabljenje kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi

© SHVETS production / Pexels
1/2

Prema istraživanju provedenom na 219 000 odraslih osoba, današnje starije generacije dulje zadržavaju sposobnost pamćenja nego prethodne generacije. Rizik od razvoja demencije u određenoj životnoj dobi tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano se smanjuje u Europi i SAD-u.

Osobe rođene u kasnijim desetljećima XX. stoljeća imaju bolje pamćenje pri ulasku u stariju životnu dob, a njihove kognitivne sposobnosti slabe sporije nego kod osoba rođenih ranije, pokazuje istraživanje objavljeno 17. studenoga u znanstvenom časopisu Nature Medicine.

Analizom približno 783 000 procjena epizodičkog pamćenja, prikupljenih od oko 219 000 sudionika u pet longitudinalnih istraživanja tijekom razdoblja praćenja od najviše 30 godina, autori su utvrdili da kasnije rođene generacije ostvaruju dvostruku prednost: u stariju životnu dob ulaze s boljim pamćenjem, koje potom sporije slabi.

Ta bi dvostruka prednost mogla objasniti zašto se incidencija demencije u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama tijekom proteklih 27 godina smanjivala za 13 posto po desetljeću.

Istraživači su analizirali rezultate testova pamćenja u kojima su sudionici trebali zapamtiti i potom se prisjetiti popisa riječi. Istraživanjem je obuhvaćeno 219 000 osoba u dobi od 50 i više godina, rođenih između 1910. i 1964., a promjene njihovih rezultata praćene su tijekom triju desetljeća. Takvi testovi pamćenja često se koriste za rano otkrivanje demencije i Alzheimerove bolesti.

U skladu s rezultatima prethodnih istraživanja, pokazalo se da osobe rođene u novijim generacijama ulaze u stariju životnu dob s boljim sposobnostima pamćenja od pripadnika ranijih generacija. Razlika od deset godina u godini rođenja povezana je s 10 posto boljim rezultatom na testovima pamćenja u dobi od 60 godina. Osim toga, čini se da slabljenje pamćenja postaje sve sporije sa svakom novom generacijom, ističe suautor istraživanja Anders Fjell, neuropsiholog sa Sveučilišta u Oslu u Norveškoj.

Prema riječima Carol Brayne, epidemiologinje sa Sveučilišta u Cambridgeu koja proučava demenciju, novi rezultati potvrđuju nalaze ranijih istraživanja koja su upućivala na usporavanje slabljenja pamćenja, ali nisu bila statistički značajna. „To je još jedan dio slagalice“, kaže Brayne.

  • Analiza je pokazala da je sa svakim sljedećim desetljećem rođenja vjerojatnost očuvanja stabilnog pamćenja bila 64 posto veća. © SHVETS production / Pexels

Očuvanje pamćenja u starijoj dobi

Budući da stanovništvo u mnogim dijelovima svijeta stari, odnosno da starije osobe čine sve veći udio ukupnog stanovništva, broj ljudi koji žive s demencijom raste na globalnoj razini. Međutim, rizik od razvoja demencije u određenoj životnoj dobi tijekom proteklih 40 godina u Sjedinjenim Američkim Državama smanjio se za dvije trećine.

„Među osobama koje dožive 80 godina manji udio oboljet će od demencije nego prije“, objašnjava Fjell.

Kako bi utvrdili što bi moglo pridonositi takvom trendu, Fjell i njegovi suradnici koristili su longitudinalne podatke o kognitivnim sposobnostima ispitanika kako bi procijenili promjene njihova pamćenja tijekom vremena. Autori su istraživali razlikuju li se osobe rođene u kasnijim desetljećima XX. stoljeća od ranijih generacija prema sposobnosti pamćenja i brzini njezina slabljenja.

Analiza je pokazala da je sa svakim sljedećim desetljećem rođenja vjerojatnost očuvanja stabilnog pamćenja bila 64 posto veća. Drugim riječima, osobe rođene u novijim generacijama imale su znatno veću vjerojatnost da će tijekom starenja zadržati sposobnost pamćenja uz vrlo malo pogoršanja ili bez njega.

Autori su također analizirali snimke mozga gotovo 2000 osoba, prikupljane tijekom razdoblja čiji je medijan trajanja iznosio četiri godine. Utvrdili su da je očuvanje stabilnog pamćenja tijekom starenja povezano i s manjim smanjenjem volumena hipokampusa, područja mozga koje ima važnu ulogu u stvaranju sjećanja.

Budući da se sposobnost pamćenja u velikoj mjeri oblikuje tijekom ranijih životnih razdoblja, dok na brzinu njezina slabljenja utječu životni uvjeti u odrasloj dobi, autori zaključuju da su za nastavak smanjivanja incidencije demencije potrebne preventivne javnozdravstvene mjere usmjerene na očuvanje zdravlja mozga tijekom cijelog života, počevši od djetinjstva.

Stjepan Felber | Ekovjesnik