KLIMATSKI EKSTREMI

Najveći gubici prouzročeni klimatskim i vremenskim nepogodama zabilježeni su tijekom posljednjih pet godina

Prema podacima koje je u ponedjeljak objavila Europska agencija za okoliš (EEA), od 1980. do 2025. godine ekstremni vremenski i klimatski događaji u Europskoj uniji prouzročili su gospodarske gubitke procijenjene na približno 920 milijardi eura. Gotovo trećina tog iznosa, odnosno više od 270 milijardi eura, odnosi se na posljednjih pet godina, kada je zabilježena najveća šteta otkad se podaci prate.

El Niño bi mogao oslabiti prirodne ponore ugljika na Zemlji

Istraživanje uz potporu Europske svemirske agencije (ESA) koristi satelitska opažanja, klimatske prognoze i modeliranje kako bi pomoglo predvidjeti gdje bi gubici ugljika i rizik od šumskih požara mogli biti najveći prije nego što učinci El Niña dosegnu svoj vrhunac.

Stanje klime 2026.: rekordi padaju jedan za drugim

Globalna prosječna temperatura za razdoblje siječanj–rujan 2026. bila je 1,47 ± 0,13 °C iznad procijenjenog predindustrijskog prosjeka. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stoga predviđa da će 2026. biti među četiri najtoplije zabilježene godine, dok bi El Niño mogao dodatno pojačati vrućine i ekstremne vremenske prilike tijekom 2027. godine.

Nakon ovogodišnjih klimatskih ekstrema još je jasnije da je EU-u potrebna otporna infrastruktura

Europska agencija za okoliš (EEA) procjenjuje da su ovogodišnji ekstremni vremenski događaji, pojačani klimatskim promjenama, Europsku uniju stajali najmanje jedan posto BDP-a. Niski vodostaj Rajne ometao je teretni promet, oluje su oštetile prometnu i elektroenergetsku mrežu u Portugalu, a suše i vrućine opteretile proizvodnju električne energije u srednjoj i istočnoj Europi.

Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu

Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) sudjelovao je u međunarodnom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment, pridonijevši analizi uloge obalne morfologije i morskog dna u pojačavanju posljedica ciklona Harry, koji je središnje Sredozemlje zahvatio od 19. do 22. siječnja 2026.

Komisija predstavila Okvir za klimatsku otpornost radi bolje pripremljene i zaštićene Europe

Europska komisija predstavila je u utorak Okvir EU-a za klimatsku otpornost kako bi se u Europi ojačala sposobnost predviđanja klimatskih rizika te omogućila što kvalitetnija priprema i upravljanje rizicima. Ovog su ljeta dugotrajni toplinski valovi i suše potaknuli opasne šumske požare, a vodostaje nekih od najvećih europskih rijeka spustili na povijesno niske razine. Posljednjih godina u Europi svjedočimo i razornim poplavama. Sve to naglašava ozbiljne posljedice koje klimatske promjene mogu imati za građane, poduzeća i infrastrukturu.

WMO upozorava: El Niño bi mogao dodatno povećati humanitarne potrebe

Najnovije izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o globalnim sezonskim klimatskim izgledima upućuje na daljnje jačanje El Niña. Prema ansambl prognozama više modela, anomalija temperature površine mora u području Niño 3.4 mogla bi tijekom razdoblja od studenoga 2026. do siječnja 2027. dosegnuti približno +3,8 °C, a zagrijavanje bi vrhunac trebalo dosegnuti oko prosinca 2026.

WMO: Temperature površine mora ukazuju na jačanje El Niña

Prognozira se da će temperature površine mora u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku tijekom listopada, studenoga i prosinca 2026. porasti do rekordnih vrijednosti. To odražava jačanje događaja El Niño, koji će utjecati na vremenske prilike te na gospodarstva, ekosustave i zajednice diljem svijeta.

Deseto Copernicusovo izvješće o stanju oceana: morski toplinski valovi u Sredozemlju dosegnuli najviše razine u posljednja dva desetljeća

Oceani se mijenjaju alarmantnim tempom s izravnim posljedicama za morski život, obale i zajednice diljem svijeta. To je glavni zaključak desetog izvješća o stanju oceana koje je danas objavila Služba za praćenje morskog okoliša programa Copernicus (CMEMS). Izvješće seže do podataka iz 1960. godine i pokazuje da se zbog porasta temperature prosječna razina mora povećala za oko 4,2 mm godišnje od 2012. godine.