COPERNICUS

El Niño bi mogao oslabiti prirodne ponore ugljika na Zemlji

Istraživanje uz potporu Europske svemirske agencije (ESA) koristi satelitska opažanja, klimatske prognoze i modeliranje kako bi pomoglo predvidjeti gdje bi gubici ugljika i rizik od šumskih požara mogli biti najveći prije nego što učinci El Niña dosegnu svoj vrhunac.

Copernicus: prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već početkom 2029.

Na temelju podataka Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), 2015. godine predviđalo se da će se prag globalnog zatopljenja od 1,5 °C dosegnuti u ožujku 2042. Danas C3S-ova aplikacija za praćenje globalnog temperaturnog trenda procjenjuje da će taj prag biti premašen u siječnju 2029., odnosno 13 godina ranije.

Copernicus Sentinel-6B započeo operativni rad

Copernicus Sentinel-6B, najnoviji satelit programa Copernicus namijenjen mjerenju razine mora i poboljšanju sezonskih prognoza, 29. listopada 2026. započeo je operativni rad, gotovo godinu dana nakon lansiranja 17. studenoga 2025. Pridružuje se svojem blizancu, satelitu Copernicus Sentinel-6 Michael Freilich (Copernicus Sentinel-6A), koji je u orbiti od studenoga 2020. Copernicus Sentinel-6B nastavit će niz mjerenja globalne razine mora, započet 1992., i tijekom 2030-ih.

WMO: Temperature površine mora ukazuju na jačanje El Niña

Prognozira se da će temperature površine mora u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku tijekom listopada, studenoga i prosinca 2026. porasti do rekordnih vrijednosti. To odražava jačanje događaja El Niño, koji će utjecati na vremenske prilike te na gospodarstva, ekosustave i zajednice diljem svijeta.

Copernicus: drugi najtopliji rujan, a globalne temperature i dalje iznad 1,5 °C

Rujan 2026. bio je drugi najtopliji rujan otkad postoje mjerenja i drugi mjesec zaredom u 2026. u kojem su globalne temperature bile više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Prosječna temperatura površine mora u rujnu, na području između 60° južne i 60° sjeverne geografske širine, bila je najviša zabilježena za taj mjesec, a to se dogodilo u uvjetima jačanja El Niña, izvijestila je Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Copernicus: Dosad najtoplije ljeto u zapadnoj Europi

S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.

Vruće ljeto na zapadu i jugozapadu Europe ostavilo je trag i u morima

Toplinski valovi ovog ljeta nisu obarali rekorde samo na kopnu nego su ostavili trag i u morima. Sjeverno more, Baltičko more, a osobito Sredozemno more trenutačno mjestimice bilježe vrlo velika pozitivna temperaturna odstupanja. Može li ta akumulirana energija utjecati na vrijeme tijekom nadolazeće jeseni objašnjava mr. sc. Thore Hansen, meteorolog DWD-a.

NASA: „Pakleno ljeto u Europi“

Zapadna Europa prvi je nagovještaj neuobičajeno toplog ljeta dobila u svibnju 2026., kada je toplinska kupola donijela iznimno visoke temperature koje su oborile rekorde u nekoliko zemalja. Koliko god taj rani toplinski val bio izvanredan, pokazalo se da je bio tek početak.