Koliko oborinske vode zadrži velika platana? Koliko CO₂ pohranjuje stara murva i koliko kisika proizvodi krošnja stabla pokraj kojeg svakodnevno prolazimo? U petak, 18. rujna, takvi su podaci postali vidljivi građanima diljem Hrvatske. U sklopu European TreeTag Campaign 2026 predstavljeno je 41 stablo u 14 hrvatskih gradova i naselja.
U kampanju su se uključili gradovi i naselja iz različitih dijelova Hrvatske – Bjelovar, Crikvenica, Dubrovnik, Garešnica, Karlovac, Kutina, Ludbreg, Opatija, Pazin, Premantura, Sisak, Varaždin, Velika Gorica i Zadar. Od kontinentalnih gradova do Istre, Kvarnera, Dalmacije i krajnjeg juga Hrvatske, kampanja je povezala sredine različite veličine i karaktera oko zajedničke teme – vrijednosti postojećih gradskih stabala.
TreeTag oznake izrađene su za svako pojedino stablo i, osim vrste, visine i promjera debla, prikazuju i mjerljive usluge ekosustava koje nam svako stablo pruža – koliko oborinske vode zadržava, koliko kisika proizvodi te koliko CO₂ skladišti. Na taj način stabla prestaju biti samo estetski element gradskog prostora. Njihova vrijednost postaje vidljiva kroz konkretne podatke.
Velika stabla kao zelena infrastruktura gradova
Zrela stabla hlade gradske površine, stvaraju sjenu, ublažavaju učinak urbanih toplinskih otoka, zadržavaju oborinsku vodu, pročišćavaju zrak, skladište CO₂ i stvaraju staništa za brojne vrste. Istodobno oblikuju karakter ulica, parkova i trgova te izravno pridonose kvaliteti života i zdravlju ljudi.
Upravo zato TreeTag posebno skreće pozornost na velika i zrela stabla. Sadnja novih stabala iznimno je važna, ali mlada sadnica ne može odmah zamijeniti ekološku funkciju stabla koje je razvijalo krošnju desetljećima.
Zato pitanje održivih gradova nije samo koliko ćemo novih stabala posaditi, nego prvenstveno koliko ćemo postojećih velikih stabala uspjeti očuvati.

- Karlovac | European TreeTag Campaign 2026 / Fotografija: © Urbani šumari d.o.o.
Hrvatska TreeTag stabla pritom pokazuju veliku raznolikost vrsta, dimenzija i prostora u kojima rastu. Među njima su 29 metara visoka crvenolisna bukva na Trgu Stjepana Radića u Bjelovaru, murve i velike platane u Crikvenici, velecvjetna magnolija i košćela u Dubrovniku, breza, divlji kesten, lipa i javor u Garešnici, hrast lužnjak u Karlovcu, močvarni hrast i divlji kesten u Kutini, velikolisna lipa u Ludbregu, hrastovi, cedrovi, bukva, pinija i magnolije u opatijskim parkovima, maklura i američka platana u Pazinu, crna murva u Premanturi, platane, himalajski cedrovi, lipa i hrast u Sisku, velika hibridna platana na Kapucinskom trgu u Varaždinu, hibridna platana u Velikoj Gorici te dvije platane i brucijski bor (Pinus brutia) u Zadru. Različite vrste i lokacije, od školskih dvorišta i gradskih trgova do povijesnih parkova i šetnica, pokazuju koliko su stabla duboko utkana u svakodnevni život hrvatskih gradova.
Interes nije ostao samo na samom postavljanju oznaka. Vijest o TreeTag kampanji brzo su prenijeli brojni lokalni i regionalni mediji, često dodatno predstavljajući upravo stabla svojih gradova i njihove posebnosti. Tako su TreeTag oznake, osim kao edukativne točke u javnom prostoru, postale i povod za širi razgovor o vrijednosti velikih stabala, njihovom očuvanju i načinu na koji gradovi njima upravljaju.

- Opatija (lijevo) i Zadar (desno) | European TreeTag Campaign 2026 / Fotografije: © Urbani šumari d.o.o.
Hrvatski put do europske TreeTag kampanje
Koordinator European TreeTag Campaign 2026 u Hrvatskoj su Urbani šumari d.o.o., stručna tvrtka usmjerena na urbano šumarstvo, arborikulturu, dijagnostiku i zaštitu stabala te upravljanje urbanom zelenom infrastrukturom.
No rad na prikazivanju ekoloških dobrobiti stabala u Hrvatskoj nije započeo ovom kampanjom. Urbani šumari već su ranije kroz znanstveni pristup stručne podatke o stablima prevodili u informacije razumljive građanima. Prve takve informativne ploče u Varaždinu nastale su u okviru međunarodnog Erasmus+ projekta ArboCroatia – „Razvoj digitalnih oblika učenja i novih certifikacijskih programa u području arborikulture i urbanog šumarstva na razini JI Europe“, kojim su koordinirali Urbani šumari u suradnji s Arborističkom akademijom iz Češke i European Arboricultural Councilom iz Njemačke.
Projekt nije bio usmjeren samo na stručnu edukaciju i certifikaciju, nego i na razvoj alata kojima se vrijednost urbanih stabala može jasnije izmjeriti, usporediti i prenijeti onima koji o njima svakodnevno odlučuju – gradovima, komunalnim društvima, stručnjacima i građanima. Važan dio ArboCroatia projekta bio je i EcoShare Week, održan u Češkoj od 5. do 9. lipnja 2023., čija je središnja EcoShare konferencija održana na Czech University of Life Sciences u Pragu. Urbani šumari kroz projekt su povezivali hrvatske stručnjake i predstavnike organizacija koje upravljaju gradskim zelenilom s europskim primjerima dobre prakse. Program je uključivao konferenciju, stručne radionice i terenske obilaske projekata plavo-zelene infrastrukture, vrijednih i veteranskih stabala te primjera prilagodbe gradova klimatskim promjenama. U sklopu EcoShare tjedna organizirana je i radionica s relevantnim stručnjacima u Global Change Research Institute of the Czech Academy of Sciences - CzechGlobe, znanstvenoj instituciji koja se bavi istraživanjem globalnih promjena, klimatskih procesa i odgovora ekosustava na promjene okoliša.

- Velika Gorica | European TreeTag Campaign 2026 / Fotografija: © Urbani šumari d.o.o.
U središtu EcoSharea bilo je upravo pitanje što stablo stvarno čini za svoj grad. Prvi dio konferencije bavio se utjecajem stabala na mikroklimu – njihovom sposobnošću hlađenja prostora, ublažavanja urbanih toplinskih otoka, vezanja čestica prašine i smanjenja buke. Drugi je bio posvećen odnosu stabala i bioraznolikosti, stvaranju staništa te očuvanju veteranskih i starih stabala, dok se treći bavio pohranom CO₂ u stablima izvan šuma, njihovom ulogom u ublažavanju klimatskih promjena i pitanjem može li se ekološka funkcija velikog stabla doista nadomjestiti novom sadnjom.
Takva razmjena znanja bila je važna upravo zato što je ekosustavne usluge stabala iz teorijskog koncepta približila ljudima koji njima upravljaju u stvarnim gradovima. Kada se može pokazati koliko određeno stablo hladi prostor, zadržava oborinsku vodu, skladišti CO₂, pruža stanište ili doprinosi kvaliteti zraka, odluka o njegovu očuvanju više se ne temelji samo na dojmu da je stablo „lijepo“ ili „staro“. Ono postaje prepoznatljiv dio gradske infrastrukture čije se koristi mogu mjeriti, vrednovati i uključivati u dugoročno planiranje.
Taj je pristup 2025. predstavljen međunarodnoj stručnoj javnosti na Deutsche Baumpflegetage u Augsburgu, jednom od vodećih europskih stručnih događanja iz područja arborikulture.
Nakon što je ondje prepoznat hrvatski rad na izračunu i komunikaciji ekoloških dobrobiti stabala, Urbani šumari pozvani su uključiti Hrvatsku u European TreeTag Campaign 2026. Njihova uloga pritom nije bila samo distribucija gotovih oznaka. Za svako od 41 stabla trebalo je prikupiti i obraditi stručne podatke – od vrste, precizne lokacije, promjera debla i visine do dimenzija krošnje i fotografija. Upravo iz takvih podataka nastaju izračuni koje građani na kraju vide na TreeTag oznaci.
Urbani šumari bave se stručnim pregledima i dijagnostikom zdravstvenog stanja i stabilnosti stabala, procjenom rizika, očuvanjem starih i vrijednih stabala, arborističkim zahvatima, stabilizacijom krošanja, zaštitom stabala tijekom gradnje, planiranjem sadnje i dugoročnim upravljanjem urbanim zelenilom. Važan dio njihova rada čine i digitalni katastri stabala i GIS sustavi koji gradovima omogućuju sustavno praćenje stanja, zahvata i razvoja stabala kroz vrijeme.
Ujedno su hrvatski certifikacijski centar za European Tree Worker (ETW), međunarodno priznatu stručnu kvalifikaciju Europskog vijeća za arborikulturu (European Arboricultural Council – EAC), ali i hrvatski partner koji je sudjelovao u razvoju Europskih standarda u arborikulturi (European Arboricultural Standards – EAS).
Kao dio međunarodnih stručnih timova u europskim projektima TeST i ECoST sudjelovali su u izradi šest standarda koji danas čine zajedničku stručnu osnovu za ključna područja arborikulture u Europi: European Tree Pruning Standard (orezivanje stabala), European Tree Planting Standard (sadnja stabala), European Tree Cabling & Bracing Standard (stabilizacija krošnje), European Tree Assessment Standard (procjena stabala), European Tree Valuation Standard (vrednovanje stabala) i European Tree Protection Standard (zaštita stabala tijekom građevinskih radova).
Zato TreeTag nije izdvojena akcija, nego dio šireg pristupa u kojem se odluke o stablima u gradovima temelje na mjerenjima, stručnim standardima i dugoročnom planiranju.

- Zadar | European TreeTag Campaign 2026 / Fotografija: © Urbani šumari d.o.o.
Hrvatska stabla dio su europske priče, ali svako od njih ima izrazito lokalno značenje
European TreeTag Campaign 2026. provodi se u 12 europskih zemalja i obuhvaća više od 1300 stabala.
Hrvatska stabla uključena u kampanju nalaze se uz škole, trgove, šetnice, parkove i gradske ulice. To su stabla pokraj kojih prolazimo desetljećima, a TreeTag oznake ne čine ih vrijednima – one samo njihovu vrijednost čine vidljivom.
Upravo je to možda najvažnija poruka ovogodišnje kampanje: zelena infrastruktura naših gradova već postoji iznad naših glava, u krošnjama stabala koja svakodnevno koristimo, a čiju stvarnu vrijednost tek učimo mjeriti, razumjeti i čuvati.
Građani se stoga pozivaju da potraže označena stabla u svojim gradovima, zastanu uz njih i upoznaju ih iz neke nove perspektive – pogledaju koliko su visoka i široka, usporede vrste i krošnje te kroz podatke na oznakama otkriju koliko vode zadržavaju, kisika proizvode i CO₂ pohranjuju.
„Možda ćemo upravo tako stablo uz koje svakodnevno prolazimo početi promatrati drukčije – ne samo kao dio poznatog krajolika, nego kao živi organizam koji je desetljećima rastao zajedno s gradom i svakoga dana mu pruža konkretne koristi. Obilazak TreeTag stabala nam svima može postati prilika za istraživanje kroz zelenu šetnju gradom te poticaj da bolje upoznamo, cijenimo i čuvamo odrasla stabla koja nas okružuju“, zaključuju Urbani šumari.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.